Poziv na sastanak Erasmus+ tima učenika

Poziv na sastanak Erasmus+ tima učenika

Pozivamo sve zainteresirane učenike, kao i učenike koji su prošle školske godine iskazali interes za sudjelovanje u Erasmus+ mobilnostima, na prvi sastanak Erasmus+ tima učenika.

Utorak, 22. rujna 2026.
7. školski sat
Učionica 22
Voditeljica: prof. Lidija Ribić

Na sastanku ćemo predstaviti plan Erasmus+ aktivnosti za ovu školsku godinu, mogućnosti uključivanja učenika te prve korake vezane uz buduće mobilnosti.

Dolaskom na sastanak učenici potvrđuju svoj daljnji interes za sudjelovanje u Erasmus+ aktivnostima i mobilnostima.

Za učenike koji su prošle školske godine iskazali interes za sudjelovanje u mobilnosti dolazak na sastanak je obvezan kako bi potvrdili da su i dalje zainteresirani.

Veselimo se zajedničkom radu, novim idejama i Erasmus+ iskustvima!

Stručni skup Podrška Agencije za odgoj i obrazovanje i COO Vinko Bek učiteljima OŠ Grigora Viteza, Zagreb u radu s učenikom s oštećenjem vida u redovnom razrednom odjelu

Stručni skup Podrška Agencije za odgoj i obrazovanje i COO Vinko Bek učiteljima OŠ Grigora Viteza, Zagreb u radu s učenikom s oštećenjem vida u redovnom razrednom odjelu

U četvrtak, 17. rujna, naši su učitelji i stručne suradnice sudjelovali na stručnom skupu „Podrška Agencije za odgoj i obrazovanje i COO Vinko Bek učiteljima OŠ Grigora Viteza, Zagreb u radu s učenikom s oštećenjem vida u redovnom razrednom odjelu“.
Cilj edukacije bio je jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika za pružanje primjerene podrške učenicima s oštećenjem vida te osiguravanje njihova ravnopravnog sudjelovanja u nastavnom procesu i školskom životu.
Kroz predavanja i praktičnu radionicu sudionici su imali priliku upoznati se s različitim aspektima odgojno-obrazovnog rada i svakodnevnog života učenika s oštećenjem vida.
Predavači i teme:
  • Anita Lukić, univ. spec. rehab. educ. – Učenik s oštećenjem vida u redovnom razredu
  • Ida Poljan, prof. psih. – Utjecaj oštećenja vida na socio-emocionalni razvoj učenika s oštećenjem vida
  • Dina Smirčić, prof. rehab. – Radionica: Simulacija slabovidnosti

Zahvaljujemo predavačicama na vrijednom znanju, iskustvima i praktičnim smjernicama koje će našim djelatnicima pomoći u stvaranju uključivog i poticajnog školskog okruženja za sve učenike.

Više fotografija pogledajte na našoj Facebook stranici.

Sigurnost počinje odnosom

Sigurnost počinje odnosom

Dragi učenici, roditelji i članovi naše školske zajednice,

potaknuta događajima koji nas ovih dana zabrinjavaju, želim podsjetiti na ono što je u zaštiti djece najvažnije: prisutnost, povezanost i pravodobno traženje pomoći.

Sigurnost djeteta ne počinje na školskim vratima niti završava školskim zvonom. Ona se svakodnevno gradi u obitelji, školi i zajednici – načinom na koji razgovaramo, rješavamo sukobe, postavljamo granice, pokazujemo poštovanje i reagiramo kada primijetimo da nekome nije dobro.

Našu školu gradimo kao sigurno, uključivo i podržavajuće mjesto. Provodimo preventivne aktivnosti, razvijamo emocionalnu pismenost, učimo djecu nenasilnom rješavanju sukoba, međusobnom poštovanju, odgovornosti i traženju pomoći. Posebno njegujemo zajedništvo i osjećaj pripadnosti jer je djetetu važno znati da je viđeno, prihvaćeno i da se ima kome obratiti. Vrijednosti kojima učimo djecu nastojimo potvrđivati i vlastitim primjerom.

U tome su nam roditelji nezamjenjivi partneri. Kućni odgoj, jasne i dosljedne granice, zanimanje za djetetove odnose i svakodnevicu te spremnost da ga saslušamo bez brzog osuđivanja važni su temelji njegova razvoja. Pitajmo djecu ne samo kakvu su ocjenu dobila, nego i: „Kako si?“, „Je li te nešto povrijedilo?“, „Jesi li zbog nečega ljut ili zabrinut?“, „Trebaš li moju pomoć?“.

Obratimo pozornost na nagle ili dugotrajnije promjene: povlačenje, izraženu razdražljivost, strah, beznađe, teškoće sa spavanjem, odbijanje škole, prijetnje sebi ili drugima te neuobičajeno zanimanje za opasne predmete. Nijedan pojedinačni znak ne znači da je dijete opasno, ali jest poziv da zastanemo, razgovaramo i po potrebi zatražimo stručnu procjenu. Prijetnje i saznanja o mogućoj opasnosti ne smiju se prešutjeti ili odbaciti kao šala.
Ne čekajmo da teškoća preraste u krizu. Traženje pomoći nije slabost ni roditeljski neuspjeh – ono je znak brige, odgovornosti i snage.

Učenici i roditelji koji osjećaju zabrinutost, strah ili primjećuju da je djetetu potrebna podrška mogu se s povjerenjem obratiti školskoj psihologinji. Za razgovor nije potrebno unaprijed znati objasniti problem. Dovoljno je reći: „Zabrinut/a sam.“

Nitko ne bi trebao ostati sam sa svojom teškoćom. Sigurnost nisu samo pravila i zatvorena vrata. Sigurnost je i spoznaja da će nas, kada progovorimo, netko čuti, ozbiljno shvatiti i pomoći nam.

Čuvajmo jedni druge – razgovorom, pažnjom i pravodobnom podrškom.

Školska psihologinja

Na poveznici možete pročitati savjete za roditelje Kako biti podrška djetetu nakon tragičnog događaja koju je objavio UNICEF Hrvatska.

Skip to content