Osnovna škola Grigora Viteza Zagreb

Nakon provedenih istraživanja saznali smo :

• vjerski ratovi u povijesti bili su:

KRIŽARSKI RATOVI (11.-13.st. između Kršćana i Muslimana, zbog osvajanja Svete Zemlje)

NIZ RATOVA U FRANCUSKOJ  (16. st. između Katolika i Protestanata)

TRIDESETOGODIŠNJI RAT (17. st. između Katolika i Protestanata na području današnje Njemačke)

• mnogi ratovi nisu u osnovi vjerski, ali ih se često takvima shvaća

(ratovi na Bliskom istoku, sukobi u Sjevernoj Irskoj)

• prema popisu stanovništva 0d 2011. godine, zastupljenost vjera u Republici Hrvatskoj je slijedeća:

većina stanovništva izjašnjava se kako Katolici, drugi su po brojnosti vjernici Pravoslavne vjere, treći su Muslimani, a četvrti Protestanti.

• U intervjuima s predstavnicima različitih religija postavljali smo svima vrlo slična pitanja i saznali da:

- Kršćani, Muslimani i Židovi vjeruju u istoga Boga,

- iako svaka od ovih vjera ima svoje specifičnosti, postoje i mnoge sličnosti među njima,

- pripadnici različitih vjeroispovijesti mogu se vjenčati bez prelaska na vjeru partnera (kod Katolika, Evangelika, Pravoslavaca), kod Muslimana je moguć brak žene Muslimanke s Kršćaninom, ali ne i muškarca Muslimana sa ženom Kršćankom, jedino kod Židova nije moguć mješoviti brak

- svi predstavnici različitih vjera složili su se da je u osnovi vjere kojoj pripadaju poruka “Budi dobar čovjek“, da nema boljih i lošijih vjera i da sve vjere promiču ljubav, iskrenost i toleranciju

- svi su se složili da, unatoč svemu, i danas ljudi na mnoge sukobe gledaju kao na sukobe različitih vjera, a razlog tome nalaze u dijelu politika koji nastoje vjeru iskoristiti kao faktor razdora i tako raspiriti sukobe koji u biti imaju sasvim druge razloge, a neki od njih su priznali  da je ponekad krivnja i na ponekim vjerskim autoritetima.

- pohvalili su naše nastojanje da upoznamo jedni druge i osvješćujemo činjenicu da vjera nikada ne smije biti razlog sukoba

- u razgovoru s predstavnicima različitih vjera osjetili smo njihovu osobnu toleranciju prema pripadnicima drugih religija, jedino se službenica Židovske općine nije mogla suzdržati da izražavajući ogorčenje prema islamskom terorizmu izrazi i nepovjerenje u poruke koje islamski nauk daje djeci

-rezultati ankete koju smo proveli u višim razredima naše škole dokazuju da:

- iako je u planu i programu vjeronauka upoznavanje drugih religija i učenici koji pohađaju nastavu vjeronauka odlaze u posjet džamiji, sinagogi, pravoslavnoj, grkokatoličkoj i evangeličkoj crkvi, većina učenika ne zna dovoljno o drugim religijama

(misle da Kršćani, Muslimani i Židovi ne vjeruju u istoga Boga, velika većina ne zna da su Protestanti Kršćani, gotovo četvrtina misli da postoje bolje i lošije vjere)

        - ohrabrujuće je što većina misli da Islam nije vjera koja potiče na terorizam

   - iznenadilo nas je što više od tri četvrtine učenika smatra da vjera može biti uzrok sukoba, kao i to, da više od polovine ne može sebe u budućnosti zamisliti u braku s pripadnikom druge vjere.

Nakon provedenog istraživanja odlučili smo napraviti veliki plakat koji će stajati u predvorju škole i koji će davati osnovne informacije o bitnim sličnostima i razlikama između pojedinih vjera, ali isto tako i poduzeti neke akcije koje smo nazvali „Akcije upoznavanja i tolerancije“. Te će akcije biti : UPOZNAVANJE S VJERSKIM OBIČAJIMA I VAŽNIM BLAGDANIMA DRUGIH VJERA, OZNAČAVANJE VJERSKIH BLAGDANA DRUGIH VJERA NA KALAENDARIMA U POJEDINIM RAZREDNIM ODJELIMA, ZAJEDNIČKO OBILJEŽAVANJE VJERSKIH BLAGDANA U RAZREDNIM ODJELIMA U KOJIMA POSTOJE UČENICI DRUGIH VJEROISPOVJESTI, UZ UKLJUČIVANJE I DRUGIH UČENIKA ŠKOLE.

Nadamo se da ćemo time pridonijeti još boljem međusobnom upoznavanju i još tolerantnijem ozračju.